Bilješke o piscu:
Josip Kozarac (1858. – 1906.), po zanimanju šumar, uveo je potpunije Slavoniju i njezine probleme u našu književnost. Svu pažnju posvetio je društvenim i ekonomskim pitanjima Slavonije, prodoru kapitalizma u selo i patrijarhalnom životu, a idejni i društveni sukobi među ljudima toga doba glavno su vrelo književnih tema u njegovim djelima. Kozarac je pretežno programatski pisac koji postavlja određenu tezu i rješava je u djelu. Pisac je novele Krčelići neće ljepote, romana Mrtvi kapitali, Među svjetlom i tminom itd. U nizu novela koje su proizašle iz neposredna života i tragične slavonske stvarnosti Kozarac je dao snažnu umjetničku sliku novog društvenog stanja i psihološki izvanredno dobro ocrtao suvremenike u njihovoj zbunjenosti i izgubljenosti, kao npr. u djelima: Slavonska šuma, Moj djed, Tena, Tri ljubavi, Tri dana kod sina, Oprava… Pored novela i romana pisao je pjesme i komedije (Turci u Karlovcu, Tartufov unuk…)mu, pa to ističe svim pjesničkim slikama.
Pogledaj cijelu lektiru:
